Građani Kozarca protestvuju zbog trase autoputa Banjaluka-Prijedor

86
Protesti građana Kozarca

Građani Kozarca, njih oko stotinu, danas su se mirno okupili protestujući zbog planirane gradnje autoputa Banjaluka-Prijedor, noseći transparent na kojem piše “Autoput da, preko naših imanja ne”.

Senad Bratić, poslanik u NSRS, kazao je, da su ljetos imali prvo protestno okupljanje, te da je dan prije Vlada RS-a, resorno ministarstvo i projektantni institut za građevinarstvo rekli da je najveći dio prigovora opravdan.

“Potom je uslijedila druga rasprava kada se vidjelo da od te priče je veoma malo uzeto u obzir, tako da je za predmet za rušenje ostalo još 40 stambenih i 50 gospodarskih objekata i oko tri stotine hektara dobre plodne zemlje. Trasa prolazi i kroz dvorište ukrajniske crkve i buduće hale, koji je čovjek povratnik iz Švicarske i treba da zaposli dobar dio mještana Kozarćana, te pored farme izrađene Arfagiću”, naveo je Bratić.

Činjenica je, istaknuo je, da mještani ne osporavaju gradnju autoputa, svi su opredjeljeni.

“Međutim, ne razumiju ni projektanta, ni ko stoji iza njega, da na ovakav način se ugrožavaju postojeći objekti i da se time poskupljuje trasa puta, kad imamo mogućnost između pruge i ribnjaka Sanićani da se provede trasa koja nikog ne bi ugrožavala”, rekao je.

Dodao je i da su građani Kozarca u dilemi da li je ovo ponovni atak na njih.

“Znamo da su pretrpili ratne zločine, porušeno je sve bilo i opljačkano. Narod se vratio, izgradilo se. Ne mogu da nikako razumiju šta je pozadina ovakvog autoputa”, istaknuo je Bratić.

Mesud Trnjanin, odbornik u Skupštini grada Prijedora, podsjetio je da je ovo drugi put da se građani Kozarca okupljaju.

“Željeli smo skrenuti pažnju da smo nezadovoljni ponuđenim trasama autoputa. Od posljednje rasprave u novembru, vidjeli smo da se sve po užurbanom i hitnom postupku želi prebaciti u Narodnu skupštinu, da se izglasa ovdje druga korigovana trasa autoputa. Pokušat ćemo svim normalnim pravnim metodama da ostvarimo svoja prava. Ukoliko to ne bude moguće, postoje institucije kao što je Sud za ljudska prava u Strazburu gdje ćemo pokušati zaštiti naše interese. Ukoliko se nastavi sa ovom metodologijom, da se užurbanim procesom i da se bez saglasnosti nas građana to uradi, smatrat ćemo da je na snazi novi proces etničkog čišćenja ovih prostora”, naveo je Trnjanin.