Američki i iranski zvaničnici u Omanu na razgovorima o smanjenju napetosti
Američki i iranski zvaničnici na razgovorima u Omanu
Visoki zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebali bi se sastati u Omanu u narednim satima na direktnim razgovorima, dok traje kriza koja izaziva zabrinutost zbog moguće vojne konfrontacije između dviju zemalja.
Pozadina razgovora i napetosti
Razgovori slijede nakon što su SAD povećale vojno prisustvo na Bliskom istoku kao odgovor na nasilno suzbijanje prošlomjesečnih masovnih antivladinih protesta u Iranu, tokom kojih su, prema navodima organizacija za ljudska prava, poginule mnoge hiljade ljudi.
Neizvjesnost oko mjesta i obima razgovora ranije je dovela u pitanje njihovo održavanje. Ovi pregovori predstavljaju dio diplomatskih napora regionalnih posrednika za smirivanje tenzija. Zvaničnici obje strane i dalje suzdržavaju početne pozicije, a cilj je uspostava okvira za daljnje pregovore.
Razilaženja u stavovima SAD-a i Irana
Sjedinjene Države zahtijevaju od Irana zamrzavanje nuklearnog programa te odustajanje od viška obogaćenog uranija, kao i uključivanje pitanja balističkih projektila, podrške regionalnim oružanim grupama te tretmana građana unutar Irana u razgovore. Iran insistira da će pregovori biti ograničeni isključivo na nuklearni program, a ostaje nejasno hoće li se razlike u stavovima uspjeti prevazići.
Vojni pritisak i prijetnje
U proteklim sedmicama predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je napadima na Iran u slučaju nepostizanja dogovora. SAD su poslale više hiljada vojnika i ratnu flotilu u region, uključujući nosač aviona, druge ratne brodove i borbene avione. Iran je naveo da će odgovoriti na eventualni napad uzvratnim udarima na američke vojne ciljeve na Bliskom istoku i na Izrael.
Delegacije i prethodni sukobi
Iransku delegaciju predvodi ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, dok će američku delegaciju činiti specijalni izaslanik Steve Witkoff i savjetnik Jared Kushner. Ovo je prvi zvanični susret predstavnika dviju zemalja nakon sukoba između Izraela i Irana u junu prošle godine, kada su Sjedinjene Države izvele zračne napade na tri iranska nuklearna postrojenja. Nakon tih napada Iran tvrdi da je obustavio aktivnosti na obogaćivanju uranija.
Trenutna situacija i zahtjevi
Analitičari navode da bi ovi razgovori mogli predstavljati posljednju priliku za iranske vlasti da izbjegnu američku vojnu intervenciju i dalju destabilizaciju režima. Masovni protesti u Iranu uzrokovani ekonomskom krizom rezultirali su brojnim žrtvama i zatvaranjem preko 50.000 osoba, navodi Human Rights Activists News Agency iz Washingtona.
Spor oko nuklearnog programa i regionalnog utjecaja
Iranski nuklearni program i dalje je u središtu dugotrajnog spora Irana sa Zapadom. Iran tvrdi da obogaćuje uranij u mirovne svrhe i odbacuje zahtjeve za premještanjem zaliha u treće zemlje. Također je odbio zahtjeve za ograničavanje svog programa balističkih projektila i podrške savezničkim grupama u regiji poput Hamasa, Hezbollaha i Huta.
Zvaničnici su naveli da bi mogli biti otvoreni za ustupke, uključujući mogućnost osnivanja regionalnog konzorcija za obogaćivanje uranija, što je ranije predlagano u pregovorima sa SAD-om koji su prekinuti prošle godine nakon početka rata s Izraelom.
Uloga regionalnih posrednika i budući koraci
Pregovore, koji su prvotno trebali biti održani u Istanbulu, organiziraju Egipat, Turska i Katar s ciljem smanjenja napetosti. Iran je, međutim, zatražio premještanje sastanka u Oman i ograničavanje razgovora na predstavnike Irana i SAD-a. Predsjednik Irana Masoud Pezeshkian naložio je Araghchiju da učestvuje u ‘poštenim i ravnopravnim pregovorima’, pod uvjetom da postoje odgovarajući uslovi.
Izjave zvaničnika i očekivanja
Iran najavljuje zahtjev za ukidanje sankcija koje su zadale ozbiljan udarac ekonomiji zemlje. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da bi razgovori trebali obuhvatiti i druga pitanja osim nuklearnog programa. Regionalne zemlje izražavaju zabrinutost da bi eventualni američki napad mogao uzrokovati šire sukobe ili dugoročnu nestabilnost u Iranu.
