Grčka dokaz da Evropska unija ne funkcioniše, a Euro uskoro neće postojati!
Tokom svake ekonomske krize dođe do trenutka jasnoće. U Europi će se uskoro milioni ljudi probuditi i shvatiti da je euro kakav poznaju, sada prošlost. Kako piše “Huffington Post”, slijedi ekonomski haos.
Da bi shvatili zašto, moraju se riješiti postojećih iluzija. Europska kriza do sada je serija navodno „odlučnih“ prekretnica za koje se ispostavilo da su samo još jedan korak prema raspadu. Predstojeći izbori u Grčkoj su još jedan dokaz.
Iako bi stranke koje se zalažu za novčanu infuziju zemlji mogle dobiti većinu u parlamentu, neka vrsta nove valute će uskoro preplaviti ulice Atine. Već je sada skoro nemoguće spasiti grčko članstvo u eurozoni. štediše napuštaju banke, porezni obveznici kasne sa plaćanjem poreza, a kompanije odgađaju isplate svojim dobavljačima jer ih ne mogu platiti ili očekuju da će uskoro moći plaćati u jeftinim drahmama.
Trojka sastavljena od Europske komisije, Europske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) se pokazala nesposobnom da omogući oporavak u Grčkoj, i svaki novi program pozajmice bi naišao na iste prepreke. Frustrirana direktorica MMF-a Christine Lagarde je prošloga tjedna kazala: „Kada pomislim na Atinu, također pomislim na sve one ljude koji uvijek pokušavaju izbjeći plaćanje poreza.“
Empatija gospođe Lagarde postaje sve slabija, što nije dobro, posebno što propast Grčke pokazuje koliko je jedna valuta loša za Europu. Pad grčke ekonomije reflektira velike poteškoće povezane s pokušajima kontroliranja „internih devalvacija“ (tj. smanjenja velikih plaća i troškova) da bi se ponovo uspostavila kompetitivnost i otplatio veliki dug, prenosi RSE.
Kako je Grčka suočena s pet godina recesije, stopom nezaposlenosti od preko 20%, novim smanjenjem troškova i listom neispunjenih obećanja političara unutar i van zemlje, politička kriza je prirodna. MMF, Europska komisija i financijski reporteri sada govore o mogućnosti odlaska Grčke iz eurozone, tako da nije za očekivati da postoji netko tko je voljan investirati u zemlju ili potpisati neki dugoročni ugovor. Stanje u grčkoj ekonomiji se može samo pogoršati.
Neki europski političari sada govore da je izlazak Grčke iz zone ostvariv pod trenutnim uvjetima i da će Grčka biti jedina zemlja koja će napustiti eurozonu. Nisu u pravu. Izlazak Grčke je samo jedan korak u ovome lancu događaja koji vodi kaotičnom raspadu eurozone.
U toku naredne faze ove krize, biračko tijelo Evrope će se probuditi i vidjeti velike financijske rizike s kojima se suočavaju zbog neuspjelih pokušaja održavanja jedinstvene valute u životu. Kada Grčka napusti euro, njena vlada će službenim kreditorima ostati dužna 121 milijardu eura, kao i 27 milijardi eura MMF-u.
Još važnija činjenica, koja je manje poznata njemačkim poreskim obveznicima, jest da će Grčka također dugovati 155 milijardi eura direktno europskom sistemu, koji čine ECB i sedamnaest nacionalnih centralnih banaka u eurozoni. To uključuje i 110 milijardi eura omogućenih Grčkoj kroz Target2 sistem naplate. Kako štediše i vjerovnici napuštaju grčke banke, netko mora financirati taj kapital inače će grčke banke propasti. Tu ulogu su preuzele centralne banke iz eurozone, koje su potiho pozajmljivale velike sume novca putem Target2 računa.
Veliku većinu ovih posudbi radi Bundesbank, jer kapital uz Grčke većinom ide u Njemačku, iako svi članovi euro sistema dijele gubitak ako dođe do neispunjenja obaveza.
Europska centralna banka je uvijek negirala da je preuzela ogroman rizik uprkos sve opuštenijoj politici pozajmljivanja novca. Ali između Target2 sistema i direktne kupovine obveznica, euro sistem potražuje oko 1,1 bilijuna eura u nestabilnim zemljama. (To je naša pretpostavka zasnovana na službenim podacima.) To iznosi preko 200% kapitala euro sistema. Niti jedna odgovorna banka ne bi tvrdila da ove sume predstavljaju manji rizik kapitalu ili poreznim obveznicima. To također iznosi 43% njemačkog bruto društvenog proizvoda, oko 2,57 bilijuna eura. Kako Grčka dokazuje da je svo ovo financiranje dosta rizično, euro sistem djeluje dosta krhko i opasno poreznim obveznicima i investitorima.
Jacek Rostowski, ministar financija Poljske, nedavno je upozorio da će propast Grčke i njena nemogućnost plaćanja obaveza vjerojatno rezultirati povlačenjem iz banaka i inozemnim dugom na periferiji da bi se spriječila još veća katastrofa; sve preostale članice će trebati neograničeno financiranje najmanje osamnaest mjeseci. Rostowski je izrazio zabrinutost da ECB nije spremna omogućiti takav sistem zaštite, kao ni bilo koja druga institucija.
Slažemo se: kada ljudima postane jasno da ECB već ima dosta visok kreditni rizik u svojim knjigama, malo je vjerovatno da će banka omogućiti neograničeno financiranje svim vladama država članica koje se suočavaju s pritiskom na tržištu obveznica. Grčka putanja koja je počela s mjerama štednje, usporavanjem i završila nemogućnošću plaćanja dugova je moguća i u drugim zemljama, i zato se pitamo zašto bi Nijemci željeli da Europska centralna banka udvostruči ili učetverostruči svoje gubitke tako što će omogućiti financiranje drugih zemalja.
Najvjerovatniji scenarij jest da će ECB nevoljno i omogućiti novac drugim zemljama uz isprekidanu podršku, što jednostavno neće biti dovoljno za stabilizaciju situacije. Kako su svjesni negativnih posljedica grčkog izlaska iz sistema i činjenice da ECB i njemački porezni obveznici neće tolerisati neograničene dodatne gubitke, investitori i ulagači će reagirati tako što će napustiti banke u drugim zemljama na periferiji i zalediti svoje investicije.
Odljev kapitala bi mogao trajati mjesecima, što bi banke na periferiji učinilo nelikvidnim i natjeralo na kredit – to bi dovelo do još dublje recesije i nezadovoljstva glasača. Čak i ako ECB odbije omogućiti veće količine novca, automatika europskog platnog sistema će dovesti do toga da će odljev kapitala iz Španjolske i Italije u njemačke banke biti transformiran u sve veće kredite Bundesbanka za Banca d’Italia i Banco de Espana, tj. za talijansku i španjolsku državu. Njemački porezni obveznici će konačno vidjeti što se događa i plašit će se novih gubitaka.
Kraj euro sistema izgleda ovako: Periferija će osjetiti još dublju recesiju, jer neće uspjeti ispuniti obaveze koje je nametnula Trojka i njihovo opterećenje javnog duga će postati neisplativo. Euro će značajno oslabiti u usporedbi s drugim valutama, ali ne na takav način da Europa postane privlačna za nove investicije.
You must be logged in to post a comment Login